Psorijaza i ekcem, najčešća oboljenja kože

Psorijaza je sistemsko, autoimunsko, inflamatorno, genetski  uslovljeno oboljenje, kod koga dolazi do hiperproliferacije keratinocita, hronične inflamacije i dermalne angiogeneze.

Kod pacijenata obolelih od psorijaze po koži se najčešće javlaju eritemoskvamozne promene (crvene pločice sa naslagama), a ponekad i pustule (gnojanice). Oboljenje najčešće zahvata kožu i nokte, a u težim oblicima i zglobove.  Provokativni faktori za nastanak bolesti,  osim genetske osnove, mogu biti: mehanička trauma, opekotine od sunca, infekcije, trudnoća, hipokalcemija, psihogeni stres, lekovi (beta-blokatori, litijum, antimalarici, alfa-interferon i dr.). Oboleli od psorijaze  imaju  veći rizik za kardiovaskularne, gastrointestinalne i  hronične obstruktivne bolesti pluća,  češća je anksioznost, depresija i poremećaji sna, a oko 7 %  ima i suicidalne ideje.

photo:shutterstock

Ukoliko su promene manje izražene koristi se samo lokalna terapija: keratolitici (salicilna kiselina),  kortikosteroidi, analozi D vitamina, inhibitori kalcineurina, retinoidi, derivati katrana (solidol), antralin i emolijensi. Kod težih formi se koristi sistemska terapija:  acitretin, metotreksat i ciklosporin. Često se primenjuje fototerapija (primena ultravioletnih zraka)  - PUVA  i  UVB.  Fototerapija  se može kombinovati sa lokalnom terapijom i sa nekim oblicima sistemske terapije. U poslednje vreme se u svetu sve više koristi biološka terapija,  koja deluje na inhibiciju delovanja T limfocita i inhibiciju funkcije citokina.

Ekcemi  su  oboljenja  koja su obično praćena pruritusom (svrabom). Postoji više tipova, a češći  su:

Dermatitis contacta allergica je posledica imunološke reakcije, koja nastaje usled kontakta sa alergenima, a  može biti akutna i hronična.  Alergeni su niskomolekularne supstance koje u kontaktu sa kožom i limfocitima dovode do alergijske reakcije.  Prva faza je faza senzibilizacije, a druga faza započinje ponovljenim kontaktom sa alergenom. To predstavlja IV tip imunološke reakcije.   Lokalizacija: najčešće lice, šake, stopala, ali može i bilo gde na telu. Pojavljuje se prvo crvenilo, otok, a kasnije mehurići, koji kada puknu pretvaraju se u kraste. Hronično stanje je praćeno često zadebljanjem kože, a nekada i perutanjem. Svrab je često intenzivan. Može biti i profesionalno oboljenje. Neophodno je uraditi alergološko testiranje, epikutano (na koži). Najčešći alergeni: hrom, nikl, kalium bihromat, kobalt hlorid, latex, parafenilendiamin, neki  lekovi i dr.

   photo:shutterstock

Dermatitis contacta irritativa  nastaje usled kontakta sa toksičnim supstancijama. Može biti akutni i hronični. Najčešće nastaje usled kontakta sa jakim hemijskim sredstvima, koji prvo oštete „zaštitni“ sloj kože i dolazi do upalne reakcije. Promene na koži praćene su crvenilom, otokom, mehurićima, a ponekad i ranama koje su prekrivene krastama.  Subjektivno su promene  praćene pečenjem.

Dermatitis atopica je bolest koja se često naziva i „dečiji ekcem“. To je multifaktorijalno nasledno oboljenje gde dolazi do poremećaja  T ćelija i povećanja IgE antitela. Prve promene se mogu pojaviti kod beba, a mogu i u kasnijem uzrastu. Koža kod ovih pacijenata je izrazito suva. Promene se po koži pojavljuju na različitim delovima tela u zavisnosti od uzrasta i često praćene svrabom. Usled poremećaja celularnog imuniteta koža kod ovih pacijenata je sklonija infekcijama (bakterijskim, virusnim, gljivičnim).

Ekcemi na osnovu kliničke slike, lokalizacije i subjektivnih tegoba mogu ličiti na druga oboljenja: psorijazu, lihen planus, gljivične infekcije i dr. Prilikom pregleda pacijenta neophodno je uzeti detaljnu anamnezu, ponekad bris kože, laboratorijske analize, a nekada i biopsiju kože.

Terapija ekcema je različita u zavisnosti od etiologije. Za lokalnu terapiju se koriste: kortikosteroidi, takrolimus, pimekrolimus, sprej na bazi etarskog ulja lavande za ublažavanje svraba i emolijentni preparati. U težim oblicima se koristi sistemska terapija: antihistaminici, kortikosteroidi, antibiotici, ciklosporin i fototerapija (PUVA i UVB).

Dr Predrag Majcan, spec. dermatovenerolog

Načelnik odeljenja za dermatovenerologiju KBC „Zvezdara“