Psorijaza i ekcem, najčešća oboljenja kože
Psorijaza je sistemsko, autoimunsko, inflamatorno, genetski uslovljeno oboljenje, kod koga dolazi do hiperproliferacije keratinocita, hronične inflamacije i dermalne angiogeneze.
Kod pacijenata obolelih od psorijaze po koži se najčešće javlaju eritemoskvamozne promene (crvene pločice sa naslagama), a ponekad i pustule (gnojanice). Oboljenje najčešće zahvata kožu i nokte, a u težim oblicima i zglobove. Provokativni faktori za nastanak bolesti, osim genetske osnove, mogu biti: mehanička trauma, opekotine od sunca, infekcije, trudnoća, hipokalcemija, psihogeni stres, lekovi (beta-blokatori, litijum, antimalarici, alfa-interferon i dr.). Oboleli od psorijaze imaju veći rizik za kardiovaskularne, gastrointestinalne i hronične obstruktivne bolesti pluća, češća je anksioznost, depresija i poremećaji sna, a oko 7 % ima i suicidalne ideje.
photo:shutterstock
Ukoliko su promene manje izražene koristi se samo lokalna terapija: keratolitici (salicilna kiselina), kortikosteroidi, analozi D vitamina, inhibitori kalcineurina, retinoidi, derivati katrana (solidol), antralin i emolijensi. Kod težih formi se koristi sistemska terapija: acitretin, metotreksat i ciklosporin. Često se primenjuje fototerapija (primena ultravioletnih zraka) - PUVA i UVB. Fototerapija se može kombinovati sa lokalnom terapijom i sa nekim oblicima sistemske terapije. U poslednje vreme se u svetu sve više koristi biološka terapija, koja deluje na inhibiciju delovanja T limfocita i inhibiciju funkcije citokina.
Ekcemi su oboljenja koja su obično praćena pruritusom (svrabom). Postoji više tipova, a češći su:
Dermatitis contacta allergica je posledica imunološke reakcije, koja nastaje usled kontakta sa alergenima, a može biti akutna i hronična. Alergeni su niskomolekularne supstance koje u kontaktu sa kožom i limfocitima dovode do alergijske reakcije. Prva faza je faza senzibilizacije, a druga faza započinje ponovljenim kontaktom sa alergenom. To predstavlja IV tip imunološke reakcije. Lokalizacija: najčešće lice, šake, stopala, ali može i bilo gde na telu. Pojavljuje se prvo crvenilo, otok, a kasnije mehurići, koji kada puknu pretvaraju se u kraste. Hronično stanje je praćeno često zadebljanjem kože, a nekada i perutanjem. Svrab je često intenzivan. Može biti i profesionalno oboljenje. Neophodno je uraditi alergološko testiranje, epikutano (na koži). Najčešći alergeni: hrom, nikl, kalium bihromat, kobalt hlorid, latex, parafenilendiamin, neki lekovi i dr.
photo:shutterstock
Dermatitis contacta irritativa nastaje usled kontakta sa toksičnim supstancijama. Može biti akutni i hronični. Najčešće nastaje usled kontakta sa jakim hemijskim sredstvima, koji prvo oštete „zaštitni“ sloj kože i dolazi do upalne reakcije. Promene na koži praćene su crvenilom, otokom, mehurićima, a ponekad i ranama koje su prekrivene krastama. Subjektivno su promene praćene pečenjem.
Dermatitis atopica je bolest koja se često naziva i „dečiji ekcem“. To je multifaktorijalno nasledno oboljenje gde dolazi do poremećaja T ćelija i povećanja IgE antitela. Prve promene se mogu pojaviti kod beba, a mogu i u kasnijem uzrastu. Koža kod ovih pacijenata je izrazito suva. Promene se po koži pojavljuju na različitim delovima tela u zavisnosti od uzrasta i često praćene svrabom. Usled poremećaja celularnog imuniteta koža kod ovih pacijenata je sklonija infekcijama (bakterijskim, virusnim, gljivičnim).
Ekcemi na osnovu kliničke slike, lokalizacije i subjektivnih tegoba mogu ličiti na druga oboljenja: psorijazu, lihen planus, gljivične infekcije i dr. Prilikom pregleda pacijenta neophodno je uzeti detaljnu anamnezu, ponekad bris kože, laboratorijske analize, a nekada i biopsiju kože.
Terapija ekcema je različita u zavisnosti od etiologije. Za lokalnu terapiju se koriste: kortikosteroidi, takrolimus, pimekrolimus, sprej na bazi etarskog ulja lavande za ublažavanje svraba i emolijentni preparati. U težim oblicima se koristi sistemska terapija: antihistaminici, kortikosteroidi, antibiotici, ciklosporin i fototerapija (PUVA i UVB).
Dr Predrag Majcan, spec. dermatovenerolog
Načelnik odeljenja za dermatovenerologiju KBC „Zvezdara“