Vežbe disanja protiv stresa

Kada smo pod velikim pritiskom zaboravljamo pravilno da dišemo. U stresnim situacijama, disanje postaje površno, a udisaji kratki. Zato naše telo ne dobija dovoljno kiseonika za efikasno funkcionisanje. Zato je najvažnije i bilo bi najbolje da se u periodima stresa podsećate da je disanje osnovna funkcija tela.
Disanje je jako povezano sa stresom i opuštenosti.

Disanje se razlikuje u tri faze: udah-koji je aktivan i izdah-koji je pasivan, te odmor među njima koji sa punim i praznim plućima spontano zadrži dah na nekoliko sekundi. Taj dah je povezan sa aktivnošću. To na primer možete videti ako pokušavate podići nešto teško.Naučite se svesno udahnuti i izdahnuti.

 

 

Dah počinje od dijafragme, pa se spušta u stomak i time ga puni. Zatim se dah širi u grudni koš, a završava kod ključne kosti.

Izdah se spušta od ključne kosti nazad u stomak. Još lakše čete osvestiti sve tri faze disanja ako legnete i udahom položite ruke iza glave, a izdahom ih vratite nazad uz telo.

 Kada ste opušteni dišete duboko i polagano. Ako usporite i produbite disanje, automatski ćete se fizički i mentalno opustiti.Jak učinak ima i ako dišete tako da opustite grlo i lagano zategnete glasnice, tako ćete kod udisaja i izdisaja ćuti šum vazduha u grlu. Ako vam uspe nekoliko minuta dišite na taj način, opustićete se i ponovo sakupiti energiju.Kod pravilnog i opuštajućeg disanja je važno da se fokusiraju samo na disanje i razmišljate o disanju i tome što se disanjem događa sa vašim telom. Ne razmišljajte o problemima koji vas muče i zaboravite na obaveze koje imate. Budite mirni i opušteni koliko god je moguće.Vežbe disanja su izuzetno efikasan način opuštanja, te ako se fokusiraju na disanje, zaboravićete na sve brige, a telo snabdeti kiseonikom. Za mentalno i fizičko zdravlje dovoljno je pravilno da diše i opustiti se 10 minuta dnevno.