Depresija je više od mentalnog poremećaja

Ako je obolela osoba sposobna i voljna govoriti o svojoj depresiji, to će navesti i njoj bliske osobe da to učine jer su se do tada stidele govoriti o svojim tegobama. Na taj način uveliko će pomoći drugima i sebi samom. Osećaj da se može učiniti nešto dobro i korisno za druge znači da je vredna i korisna osoba, a to je osećaj koji pomaže suzbiti depresiju.

Velika je razlika između neraspoloženja i patnje uzrokovane depresijom.

Kada smo razočarani životom, kada ostanemo bez prijatelja ili izgubimo voljenu osobu, prirodno je da smo tužni i zabrinuti. Takvi događaji gase nam radost življenja. No ubrzo se većina ljudi vraća u svoje uobičajeno stanje. Međutim, ako se tuga pojavi bez ikakvog razloga ili je ona nesrazmerna uzroku nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati bez objektivnog razloga, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom rečju ako se više ne možemo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje niti obična tuga. To je depresija, ozbiljan duševni poremećaj, bolest koja se mora lečiti. Depresija utiče gotovo na ceo bolesnikov život. Ne leči li se, depresija se sve više pogoršava, kao i svaka druga bolest. Baš je zato važno odmah učiniti prvi korak, tj. obratiti se lekaru.

Treba imati na umu sledeće:

- Depresija je izlečiva bolest.

- Što više oboleli od depresije nauči o depresiji i što više učestvuje u programu svoga lečenja, lakše će se osloboditi od depresivnih simptoma.

- Izlečenje nikada ne dolazi trenutno, "preko noći": potrebno je više nedelja lečenja da bi se oboleli osećao bolje, stoga mora biti strpljiv.

 

Koji su simptomi depresije?

  1. tužno, teskobno raspoloženje ili osećaj praznine, koji traju najmanje 2 nedelje
  2. gubitak zanimanja i osećaja zadovoljstva u bavljenju onim aktivnostima koje su bolesnika inače zanimale i veselile.

 

Nadalje, oboleli od depresije mogu imati neke ili sve od ovih simptoma i znakova:

- Osećaj bezvrednosti, beznađa i krivice

- Promenu apetita i telesne težine

- Poremećaj spavanja

- Umor, gubitak energije, osećaj usporenosti

- Uzbuđenost, uznemirenost, razdražljivost

- Teškoće sa koncentracijom i pamćenjem

- Razmišljanje o samoubistvu, ili pokušaj samoubistva.

Šta uzrokuje depresiju?

Biološki i okolinski uticaji imaju važnu ulogu u razvoju depresije. Naučnim istraživanjima otkriven je poremećaj važnih hemijskih spojeva u mozgu preko potrebnih za prenos informacija u živčanim stanicama. Lekovi (antidepresivi) pomažu ponovnom uspostavljanju narušene ravnoteže. Životni stresovi takođe doprinose ispoljavanju depresivnih simptoma. Najčešće su to poremećeni odnosi sa okolinom, nezadovoljstvo poslom, učestala razočaranja, prekid veze s voljenom osobom zbog smrti, razvoda ili odvojenog života.

Kako se leči depresija?

Što se pre počne sa lečenjem, veći su izgledi za izlečenje. Lekovi skraćuju trajanje, smanjuju simptome i sprečavaju ponovno pojavljivanje bolesti. Naznake za ozdravljenje mnogo su veće ako se bolesnik potpuno drži programa lečenja. Glavne metode lečenja su lekovi i psihoterapija, naravno, kombinacija oba načina lečenja.

Psihoterapija

Lekari specijalisti psihijatri pomažu obolelom da razume psihološku pozadinu njegove bolesti i uče ga kako da se s njome nosi. Razgovor s terapeutom osigurava im podršku i stručne savete.

Lekovi

Za lečenje depresije upotrebljavaju se antidepresivi. Ublažavaju depresiju uspostavljajući poremećenu ravnotežu hemijskih spojeva u mozgu. Da bi antidepresivi uopšte počeli delovati, treba ih uzimati neprekidno najmanje 3-5 nedelja, a nakon poboljšanja stanja još mesecima. Antidepresive vam prepisuje isključivo zdravstveno osoblje,nikako ih ne uzimati na svoju ruku i više nego što vam je rečeno.

 

 

Tokom procesa lečenja treba stalno sarađivati sa lekarom:

- Kod uzimanja lekova tačno slediti uputstva lekara

- Ne ustručavati se javiti lekaru čim bolesnik uoči neželjenu reakciju na lek. Lekar će možda promeniti terapiju.

- Ako bolesnik nije zadovoljan tokom kojim lečenje napreduje, treba porazgovarati o tome s lekarom,možda će mu pomoći promena leka ili psihoterapija.

 

Razumevanje je ključ uspeha

Pridržavanje svih saveta lekara, uključujući uzimanje lekova, najbolji je put prema izlečenju. Kako lečenje napreduje, treba reći lekaru oseća li se oboleli bolje ili lošije nego u početku i kako se oseća dok uzima sadašnji lek. Najvažnije od svega: odmah se javiti lekaru ako se pojave misli da bi sam sebi nešto učinio!Takođe treba da se obratite za pomoć porodici i prijateljima. Oni mogu bolesnika ohrabriti i uliti mu samopouzdanje da lakše prebrodi depresiju. Naposletku, treba biti strpljiv. Uzroci koji su izazvali depresiju složeni su i izlečenje nastupa polako.

 

Najcešće zablude pri depresiji su:

"Depresija će brzo proći sama od sebe, pa se uopšte ne moram javljati lekaru."

"Depresija je nešto što" napada "samo slabe i bespomoćne, a ja to nisam pa mi lečenje ni nije potrebno."

"Promenim li okolinu, depresija će proći."

"Ja najbolje znam kako mi je (delimično tačno!), Pa se sam mogu i najbolje lečiti (sasvim pogrešno)."

"Sramota je otići lekaru i žaliti se na plačljivost i gubitak veselja. To nije ni za ozbiljne žene, a kamoli za" pravog muškarca "."

"Niko na ovome svetu ne može mi pomoći."

"Nikada više neću ozdraviti i zauvek ću ostati u ovako teškom stanju."