Kako pametno koristiti sunčeve zrake

Sunčani dani znače više aktivnosti na otvorenom,boravak na otvorenom znači i izlaganje sunčevim zracima. Izlaganje suncu može izazvati opekotine na koži, pa čak i rak kože. Koža vrlo dobro pamti svaki trenutak na suncu. Nažalost, poslednjih godina u svetu je zabeležena povećana učestalost svih oblika raka kože, posebno onog najopasnijeg- melanoma kože. Melanom je zloćudni tumor kože koji nastaje iz ćelija koje stvaraju kožni pigment. Svaka promena kože, posebno promena veličine i boje mladeža, krvarenje ili proširenje pigmentacije van rubova, svrab, osetljivost i pojava bolova sumnjivo ukazuje  na rak kože. Prepoznavanje tih promena značajno je za rano otkrivanje raka kože. Preporuke dermatologa stoga su smanjenje izlaganja kože suncu. Zbog velike učestalosti raka kože, mnogi ljudi gotovo potpuno izbegavaju sunce. Postoji dovoljno dokaza kako izlaganje kože suncu dovodi do mnogih štetnih promena na koži, pa i raka kože.

Koristi od izlaganja suncu

Ipak, ima onih lekara koji podržavaju umereno i razumno izlaganje suncu. Naime, izlaganje suncu dovodi do stvaranja vitamina D u organizmu što može dovesti do prevencije razvoja niza bolesti. Milionima godina naši preci su bili gotovo ceo dan izloženi suncu pa su imali u organizmu puno više vitamina D, smatra se kako su imali gotovo pet puta više zaliha vitamina D nego današnji ljudi.

Vitamin D vrlo je važan za zdravstveno stanje našeg organizma i zapravo nije pravi vitamin nego oblik steroidnog hormona. Ljudi se nedostatkom vitamina D često se žale na opštu slabost i bolove u mišićima. Pre otkrića vitamina D mnoga deca su bolovala od rahitisa, nekad česte bolesti kostiju, uzrokovane manjkom vitamina D, naročito u severnim krajevima bez sunca. Vitamin D se danas rutinski dodaje deci u obliku vitaminskog preparata.Vitamin D ne samo da čuva od nastanka rahitisa, nego se pokazalo kako ona deca koja uzimaju dovoljne količine vitamina D u detinjstvu, kasnije u životu imaju manji rizik za razvoj šećerne bolesti. Dobro je poznato kako izlaganje suncu povoljno deluje na neke psihijatrijske i kožne bolesti, što se danas pripisuje većim koncentracijama vitamina D u krvi bolesnika izlaganih suncu.

 

Sunce kao lek

Preporučene dnevne količine vitamina D za odraslu osobu su od 400-600 jedinica vitamina D. Čaša mleka na primer ima 100 jedinica vitamina D. Namirnice koje sadrže nešto veću količinu vitamina D su riblje ulje, tunjevina, losos, skuša, jetra, jaja, maslac, jogurt i sir. Skoro je nemoguće dobiti dovoljne količine vitamina D iz ishrane. Oko 80% vitamina D u telu nastaje izlaganjem kože ultraljubičastim zracima B (UVB), dok se u manjim količinama dobija iz hrane. Multivitaminski preparati obično sadrže manje od 400 jedinica vitamina D. Dakle, razumna izloženost sunčevoj svetlosti je jedini siguran i prirodan način da dobijemo dovoljne količine ovog vitamina.

 

Kako pametno koristiti sunce?

Istraživanja su pokazala kako je dovoljno za većinu ljudi svakodnevno samo nekoliko minuta provedenog na suncu, sa samo 5% površine izloženog tela (na primer lice i ruke), i to 2 ili 3 puta nedeljno. UVB zrake najjače deluju između 10 i 15 sati.

Takvo izlaganje suncu može obezbediti dovoljnu količinu vitamina D. Pri takvom kratkotrajnom izlaganju suncu primena zaštitne kreme nije potrebna, a osim toga takva zaštita može umanjiti nastanak vitamina D.

 

Kome sunce nije dovoljno?

Starije osobe, osobe koje se slabije izlažu suncu, trudnice i dojilje trebaju veće količine vitamina D. Takođe, kod osoba koje pate od bolesti bubrega ili jetre, može se smanjiti sposobnost aktiviranja i iskoristivosti vitamina D. U takvim posebnim slučajevima savetuje se uzimanje preparata vitamina D. Takođe, neki delovi sveta ne mogu tokom zimskih meseci proizvesti s pomoću sunca dovoljno vitamina D. Druga stanja kada postoji opasnost od manjka vitamina D su poremećaj apsorpcije masti, alergija na mleko, vegetarijanstvo, debljina (jer potkožna mast veže nastali vitamin D) .