Upala pluća

Upala pluća ili pneumonija je akutna infekcija plućnog tkiva uključujući alveolarne prostore i prostor između alveola.

Uzrokovana je jednim od brojnih mogućih uzročnika: bakterijama, virusima, gljivicama, a može nastati i udisanjem (aspiracijom) prašine, hemijskih iritanasa, hrane ili povraćenog sadržaja.

Lekari danas dele pneumonije na tzv. tipične-bakterijske i atipične jer zahtevaju različito lečenje. Bakterijske pneumonije najčešće uzrokuju sledeće bakterije: pneumokok, Haemophilus influenzae i Escherichia coli. Atipične pneumonije uzrokuju bakterije kao Micoplasma pneumoniae, Chlamidia pneumoniae, Legionella ali i respiratorni virusi.

Micoplasma pneumoniae je karakterističan uzročnik manjih (porodičnih), srednjih (u dečjim kolektivima i u školama) i vrlo velikih epidemija atipičnih pneumonija. Velike se epidemije pojavljuju u dosta pravilnim vremenskim razmacima, svakih 4 do 6 godina. Epidemija obično počinje u jesen, razvija se postepeno i traje više meseci, sve do proleća. Tada obično obolevaju školska deca i mlađe odrasle osobe. Respiratorni su virusi vrlo česti uzročnici pneumonija u dece (posebno dece mlađe od pet godina).

 

 

Osobe starije od 65 godina imaju povećani rizik od upale pluća. U starijih ljudi pneumonija je osobito teška, a neretko i smrtonosna. U zimskim mesecima često oboljevaju od gripa i drugih virusnih respiratornih infekcija koje neretko prethode upali pluća. U rizičnu grupu takođe spadaju i vrlo mala deca čiji odbrambeni sistem nije u potpunosti razvijen. Osobe koje imaju narušen odbrambeni (imunološki) sistem kao posledicu različitih bolesti poput AIDS-a, hronične srčane i plućne bolesti ili zbog odstranjene slezine takođe imaju veći rizik od obolevanja, zatim osobe koje su na hemoterapiji ili na dugotrajnom imunosupresivnom lečenju. Tipični simptomi su kašalj, obično s iskašljajem (sputum), povišena temperatura i ponekad bol u grudima. Obično se simptomi razvijaju tokom nekoliko dana i ponekad su udruženi sa upalom poplućnice (pleuritis).       

Lečenje zavisi prvenstveno o mogućem uzročniku bolesti, te o ozbiljnosti simptoma. Bakterijska pneumonija se leči antibioticima. Iako ćete vrlo brzo nakon početka terapije osetiti značajno poboljšanje, svakako u celosti uzmite propisane antibiotike. Prerano prekidanje terapije može dovesti do povratka bolesti, a takođe uzrokuju i pojavu otpornih vrsta bakterija. Atipična pneumonija. Iako se određene vrste virusne upale pluća mogu lečiti sa nekim antivirusnim lekovima (antibiotici ne deluju na viruse), preporučuje se puno tečnosti i odmor. Atipična pneumonija uzrokovana Micoplasmom pneumoniae leči se antibioticima. Ukoliko je prisutan kašalj s iskašljajem, tada se moraju izbegavati lekovi koji potiskuju kašalj. Kašalj je prirodni odbrambeni mehanizam kojim se pluća čiste.

 

 

Upala pluća je posledica oslabljenog vlastitog odbrambenog sistema. Navodimo nekoliko korisnih saveta koji Vam mogu pomoći da ojačate organizam. Sve osobe starije od 65 godina i mlađi hronični bolesnici treba da specifičnu zaštitu, vakcinacija. Vakcinacija protiv gripa obavlja se svake godine u jesen. Vakcinacija protiv pneumokoknih bolesti pruža dužu zaštitu i revakcinacija se preporučuje svakih pet godina. Osobe koje nemaju slezenu odmah treba vakcina protiv pneumokoka.

Perite ruke. Ruke tokom celog dana dolaze u kontakt sa mogućim uzročnicima pneumonije. Kako biste smanjili izloženost tim mikroorganizmima, perite često ruke. Nemojte pušiti. Pušenje oštećuje prirodnu odbranu protiv respiratornih infekcija. Brinite o sebi. Dovoljno odmora, pravilna ishrana i umerena fizička aktivnost može pomoći ojačavanju imunog sistema.